Važan segment u tretiranju useva u današnje vreme je primena sredstava za zaštitu i prihranu bilja. Veliki deo troškova proizvodnje odlazi na sredstva za tretiranje, ali boljom analizom vidimo da tu nikako nije kraj, jer i održavanje uređaja ispravnim, ekonomičnim i isplativim košta poprilično. Gorivo i potrošeno vreme mora se uzeti u obzir, naravno zaštitna oprema je obavezna, kao i činjenica da nas u skorijoj budućnosti očekuje pregled tehničke ispravnosti uređaja u paketu sa obukom i edukacijom lica koje upravlja uređajem. Znamo da oko 50% uspeha odlazi na odabir, količinu i vreme primene sredstava, dok drugih 50% uspeha zavisi od ispravnosti, kalibracije uređaja kao i odabira i vrste rasprskivača.

Danas u modernoj agrotehnici pri primeni na više ratarskih kultura imamo potrebu za različitim tretiranjima u toku sezone. U ponudi svakog ozbiljnog proizvođača rasprskivača imamo paletu od bar 30 vrsta i podvrsta različitih rasprskivača gde svaka ima po nekoliko varijanti u ponudi veličine otvora i ugla prskanja. Prostim rečnikom najbolja i univerzalna ne postoji, pozabavićemo se samo T rasprskivačima (dizne-rasprskivači koji izbacuju mlaz u vidu lepeze).

Definitivno revolucija u ratarstvu XXI veka su dizne sa više mlazeva, koje se koriste za tretiranje biljki po listu. To su dizne koje imaju postavljene paralelne otvore kroz koje materija izlazi pod određenim oštrim uglom u odnosu na mlaz standardne dizne i kupa biljku i sa prednje i sa zadnje strane. Ovom metodom dobijamo i do 2,5 puta više materije na listu nego standardnom primenom. Značajne prednosti su u smanjenju troškova hemije, kvalitetu i kvantitetu nanešene materije, veća radna brzina, kao i povećana površina tretiranja sa jednim punjenjem.

Princip rada dizne sa dva mlaza

Drugu bitnu kategoriju čine dizne za prskanje po vetru, to su rasprskivači sa takozvanim antidrift (protiv zanošenja) potencijalom i koriste se samo kada je nemoguće obaviti prskanje standardnim diznama jer to vetar ne dozvoljava. One u sebi imaju standardan otvor kroz koji prolazi materija, sa dodatkom bočnog otvora kroz koji se upumpava vazduh i meša se sa materijom stvarajući mehuriće koji u krupnim kapljicama padaju ka tlu. Primena ovog tipa rasprskivača je iznuđena i svakako je treba izbegavati pri povoljnim vremenskim uslovima. Mestimično smo naneli previše materije, a ima i delova gde je nema dovoljno što se vidi na slici ispod.

Princip rada injektroske dizne

Standardne dizne su dobro rešenje, jer u radu sa ovim rasprskivačima kapi ravnomerno pokrivaju teren, ali kad tretiramo biljku koja se razlistala, ili kad je vetrovito rezultati su poražavajući. Na primer pri brzini vetra od 15 km/h sa visine od 50 cm na putu do zemlje kapljica se zanese i do 5 metara.

Tabela sa prikazom pređenog puta kapljice (različite veličine) pri brzini vetra od 3 m/s

Bitno je od kojeg materijala diznu koristimo. U najkraćem mesing je loš materijal zbog brzog habanja i neotpornosti na veće pritiske. Plastične dizne (pom) su dobre ako se godišnje ne prska više od 300 ha. Prohromska dizna je skupa i danas je skoro više niko ne proizvodi jer keramička dizna ima oko 3 puta bolje karakteristike na manjim pritiscima, dok je na većim razlika još izraženjija.

Svaka dizna ima filter koji se odabira na osnovu veličine i vrste rasprskivača. Oni su u ponudi kao filteri sa nepovratnim ventilom (za starije modele nosača sa navojem) i filteri bez nepovratnog ventila (noviji nosači koji imaju na sebi membranu).

Rasprskivač i filter su za nosač pričvršćeni odgovarajućem kapom, tj. maticom. Od proizvođača uređaja zavisi koji tip kape je potreban, uglavnom sa promenom rasprskivača menjamo i kapu jer novi modeli dizne su deblji i neuklapaju se.

Zamena kapa i dizni je dugotrajan posao i treba se preispitati ako su u pitanju jednopolni nosači, i opciono postaviti triplex nosače, gde vreme menjanja dizni svodite na minimum. To su nosači sa tri izlaza (opciono 4 ili 5) gde samo jednostavnim zakretanjem nosača biramo rasprskivač.

Tripleks nosač sa diznama

Pre početka rada potrebno je podesiti parametre na uređaju da bi kvalitetno odradili posao. Koristeći tabele potrošnje i kalibratore za merenje protoka dizni možemo doći do mnogih podataka:

  • Koliki je protok dizne potreban, koju diznu, tj. rasprskivač odabrati i koliki pritisak postaviti
  • Određivanje količine vode koju trošimo
  • Kolika je površina koju možemo sa jednim punjenjem tretirati
  • Koliko da sipamo vode za određenu parcelu (ili koliki pritisak da postavimo da bi svu tečnost potrošili)
  • Kolika je razlika između stvarnog i pritiska u tabeli
  • Koliko je vreme tretiranja
  • Kolika je razlika potrošnje između nove i postojećih dizni na uređaju (koja ako prelazi 15% smatra se neadekvatnom i preporučuje se zamena)

Dolazimo do zaključka da svaka investicija donosi bolji prinos, bolji kvalitet ili značajnu uštedu, pa je samim tim i opravdana. Veliki napredak u ovom sektoru traži značajna početna ulaganja koja se naposletku višestruko isplate. Samo treba naći meru shodno površinama koje tretiramo i trenutnim mogućnostima.